Schulordnung
Pravilnik o radu škole
Pravilnik o radu škole
1. OPŠTE ODREDBE
Oblast primene
Ovaj Pravilnik je sačinjen u skladu sa smernicama Konferencije ministara kulture za nemačke škole u inostranstvu i usvojen je dana 3.11.2004. godine od strane Saveta roditelja u saglasnosti sa upravom škole.
Poslednju verziju, usaglašenu sa Komisijom saveza i pokrajina za škole u inostranstvu (Bund-Länder-Ausschuss für schulische Arbeit im Ausland), osnivač škole stavio je na snagu 26.09.2005. godine.
Zadatak i obrazovni cilj škole
Nemačka škola Beograd učenicima prenosi nemački jezik, nemačke obrazovne sadržaje i realističnu sliku o Nemačkoj u različitim aspektima, ali i jezik i kulturu zemlje u kojoj škola ima sedište. Na taj način priprema učenike za kontakt sa drugim narodima i kulturama i vaspitava ih da budu otvoreni prema svetu, internacionalnom razumevanju i poimanju mira.
Škola učeniku treba da omogući da u skladu sa ličnim sposobnostima odabere odgovarajući put obrazovanja, te stoga ima zadatak da mu prenese znanja i veštine, da ga uputi na samostalno formiranje mišljenja i da podstiče njegov lični napredak i socijalni razvoj. Takođe treba da ga vaspita da ima odgovornost prema drugima, da priznaje etičke norme i religijske vrednosti, kao i da bude tolerantan i da poštuje tuđa uverenja.
Prenošenje nastavnih sadržaja i vaspitnih vrednosti odgovaraju obrazovnom cilju škole, te se ciljevi učenja i organizacija nastave orijentišu prema pravilima donetim od strane Savezne republike Nemačke i zemlje u kojoj škola ima svoja sedište.
Svrha Pravilnika
Nemačka škola Beograd može da ispuni svoj zadatak samo ukoliko osnivač škole, direktor, nastavnici, učenici i roditelji, odnosno staratelji (u daljem tekstu roditelji) sarađuju na bazi uzajamnog poverenja. Odredbe Pravilnika o radu škole treba da budu u službi ove interakcije.
Ostali pravilnici
Nemačka škola Beograd ima i druge pravilnike (npr. Kućni red škole, Pravilnik o sudelovanju učenikа u radu škole, Pravilnik Saveta roditelja, Pravilnik Saveta nastavnika).
2. POLOŽAJ UČENIKA U ŠKOLI
Za ostvarenje vaspito-obrazovnog zadatka škole od velikog značaja je da učenici dobiju mogućnost i da su spremni da učestvuju u kreiranju nastave i života u školi, kao i da u duhu zadatka škole budu osposobljeni da sagledaju svoja prava i obaveze.
Prava učenika
Sudelovanjem u nastavi i aktivnim učešćem u kreiranju nastave i života u školi učenici shodno svojim sposobnostima i svom uzrastu doprinose ostvarenju svog prava na obrazovanje.
Oni pre svega imaju pravo da:
- budu informisani o pitanjima koja se njih tiču;
- budu obavešteni o svom trenutnom uspehu i da dobiju savete u vezi sa svojim daljim školovanjem;
- se žale ukoliko su im uskraćena neka prava;
- budu saslušani pre nego što se izrekne disciplinska mera.
Obaveze učenika
Da bi se ostvario obrazovni cilj škole i da bi se ispunili zadaci škole, svi učenici moraju redovno pohađati nastavu i učestvovati u obaveznim školskim manifestacijam.
Učenici su obavezni da u okviru nastave i u interesu života u školi slede neophodna uputstva i odredbe direktora škole, svojih nastavnika i drugih za to ovlašćenih lica. Na ovaj način učenici daju svoj doprinos stvaranju i održanju reda neophodnog za ostvarenja cilja i zajedničkog života u svakoj školi.
Sudelovanje učenikа u radu škole
Sa vaspitnim ciljem škole povezan je i njen zadatak da učenike osposobi da prihvate svoj deo odgovornosti, a naročito da u zavisnosti od svog uzrasta aktivno učestvuju u kreiranju nastave, kao i da podstiče njihovo aktivno učešće u životu škole.
Škola je dužna da za to stvori neophodne preduslove. Ona razvija različite oblike saradnje za sve uzraste.
Saradnjom u posebnim komisijama i sekcijama učenici mogu učestvovati u raznim aktivnostima koje su od značaja kako za njih same tako i za školu, a čiji obim delovanja prevazilazi uzan okvir škole (npr. socijalni angažman).
Izdavanje školskih novina mora da se odvija u dogovoru između učenika i uprave škole.
3. RODITELJI I ŠKOLA
Saradnja između roditelja i škole
Obrazovanje i vaspitanje učenika jeste zajednički zadatak roditelja i škole.
To pre svega znači da su roditelji i škola usko povezani kako bi se blagovremeno informisali, a u cilju izbegavanja eventualnih poteškoća koje bi mogle da ugroze akademski razvoj učenika.
Škola savetuje roditelje po stručnim i pedagoškim pitanjima. Ona pruža uvid u standarde i propise, organizuje konsultacije i planira roditeljske sastanke i okupljanja roditelja.
Roditelji pomažu školi u realizaciji njenog pedagoškog zadatka. Zbog toga sarađuju sa nastavnicima i direktorom škole i informišu se o vladanju i uspehu svoga detetas.
Roditelji se staraju o tome da njihovo dete ispunjava svoju obavezu pohađanja nastave, da bude adekvatno opremljeno za školu i da se odgovorno odnosi prema školskoj imovini. Roditelji se obavezuju da na vreme izmiruju školarinu i ostale dažbine koje je utvrdio osnivač škole. Zahteve za oslobađanje od plaćanja školarine ili umanjenje školarine roditelji uz pismeno obrazloženje podnose direktoru škole, koji će ih dostaviti osnivaču škole na razmatranje i rešavanje.
Sudelovanje roditelja u radu škole
U slučaju kada je osnivač škole društvo, roditelji se pozivaju da pristupe društvu i da učestvuju u njegovom radu. Na taj način dobijaju mogućnost da sudeluju u donošenju odluka osnivača škole. Detalji su utvrđeni u statutu društva. Pored saradnje u Školskom društvu roditeljima se pruža mogućnost da na primeren način učestvuju u praktičnom radu škole. U tu svrhu pre svega postoje Odeljenski savet i Savet roditelja.
4. UPISIVANJE I ISPISIVANJE UČENIKA
Prijava
Učenike prijavljuju roditelji ili za to ovlašćeni zastupnici i tom prilikom predaju sva dokumenta koje škola zahteva.
Upisivanje i ispisivanje
O tome da li će učenik biti upisan i u koji razred odlučuje direktor škole, a u slučaju nedoumica u dogovoru sa komisijom sastavljenom od nastavnika škole. Prilikom upisa učenika koji žele da steknu nemačko završno svedočanstvo treba se pridržavati regulativa Konferencije ministara kulture.
Smernice za upis učenika utvrđuje osnivač škole u dogovoru sa direktorom škole, a potrebna je i saglasnost Ministarstva inostranih poslova.
Kod prijavljivanja deteta (Anmeldung ) roditelji dobijaju jedan primerak Pravilnika o radu škole. Potpisivanjem Pravilnika oni isti i priznaju.
Ukoliko učenik napušta školu, neophodno je da to pismenim putem obave roditelji ili za to ovlašćeni zastupnik. Učenik tom prilikom dobija svedočanstvo-ispisnicu.
Napuštanje škole
Učenik napušta školu ukoliko
- je dostigao obrazovni cilj predviđen za odgovarajuću školsku spremu;
- se pismenim putem ispiše iz škole;
- je na osnovu disciplinske mere isključen sa daljeg pohađanja nastave.
U prvom slučaju dobija završno svedočanstvo, a u ostalim slučajevima mu se uručuje svedočanstvo-ispisnica čim roditelji izmire sve finansijske obaveze prema školi.
5. POHAĐANJE ŠKOLE
Učešće učenika u nastavi i drugim školskim aktivnostima
Obavezno učešće u nastavi obuhvata da se učenik priprema za nastavu, sarađuje na časovima, da izvršava postavljene mu zadatke, kao i da ima kod sebe potrebna sredstva za učenje i rad. Ako se učenik prijavi za neki izborni predmet ili sekciju, dužan je redovno pohađa nastavu tokom perioda koji je odredila škola. O izuzecima odlučuje direktor.
Izostanci učenika
Ukoliko je učenik usled bolesti ili iz nekih drugih razloga sprečen da prisustvuje nastavi ili drugim za njega obaveznim aktivnostima, roditelji su dužni da o tome odmah obaveste školu. Kada se vrati u školu, učenik će predati pismeno opravdanje roditelja iz koga se vide razlog i trajanje izostajanja sa nastave.
U posebnim slučajevima može se zahtevati i lekarsko uverenje, koje ne zamenjuje pismeno opravdanje roditelja.
Oslobađanje učenika od nastave i drugih školskih aktivnosti
Oslobađanje učenika sa pojedinih nastavnih časova odobrava predmetni nastavnik. Razredni starešina može da oslobodi učenika sa nastave u trajanju od jednog nastavnog dana, a u svim ostalim slučajevima odlučuje direktor škole.
Oslobađanje učenika sa nastave na duži period, a naročito ako se odsustvo učenika neposredno spaja sa raspustom, moguće je samo u izuzetnim slučajevima na osnovu pismenog zahteva u kome je detaljno obrazložen razlog. Podnosilac zahteva preuzima odgovornost ukoliko se zbog odsustvovanja učenika sa nastave eventualno pokvari njegov uspeh. U takvim slučajevima škola može da suspenduje odluku o prelasku iz nižeg u viši razred. Detaljnije informacije sadržane su u Pravilniku o prelasku učenika iz nižeg u viši razred. Ukoliko je učenik iz nepredviđenih razloga sprečen da se sa raspusta na vreme vrati na nastavu, direktor škole mora biti neodložno obavešten o tome.
Oslobađanje učenika sa časova etike i fizičkog vaspitanja
Nastava etike je redovan nastavni predmet škole. Oslobađanje sa nastave etike nije moguće.
Duže oslobađanje učenika sa časova fizičkog vaspitanja može se odobriti jedino ako je u lekarskom uverenju školski lekar naveo da je to neophodno.
Direktor škole odobrava oslobađanje učenika sa nastave.
6. USPEH UČENIKA, DOMAĆI ZADACI, PRELAZ IZ NIŽEG U VIŠI RAZRED
Uspeh i oblici rada
Pedagoška odgovornost nastavnika je da utvrdi uspeh učenika, pri čemu se pridržava važećih propisa i kriterijuma utvrđenih na nastavničkim sednicama. Prilikom utvrđivanja uspeha u obzir se uzima što je moguće veći broj usmenih, pismenih i praktičnih oblika rada. Svi oblici rada, koji se prilikom utvrđivanja ostvarenog uspeha uzimaju u obzir, prethodno moraju biti uvežbani u toku nastave. Škola donosi pravila o dokazima o uspehu i sumnjama na počinjeno varanje. Uputstva su navedena u prilogu broj 1.
Domaći zadaci
U svim predmetima težište rada je u samoj nastavi. Domaći zadaci koji su nastali iz nastave služe ponavljanju, produbljivanju znanja i pripremi. Obim i težina domaćih zadataka prilagođavaju se kapacitetu učenika. Domaći zadaci se pripremaju tako da učenik može da ih savlada sam u odgovarajućem vremenskom roku.
Da bi učenici ostvarili napredak, a da se pri tome ne preopterete, nastavnici jednog odeljenja se međusobno dogovaraju o obimu domaćih zadataka. Razredni starešina se stara o tome da domaći zadaci budu usaglašeni. Po pravilu se u toku nastave proveravaju i diskutuju domaći zadaci, a sveske se redovno kontrolišu.
Prelaz učenika iz nižeg u viši razred
Prelaz učenika iz nižeg u viši razred i izdavanje svedočanstava uređeni su Pravilnikom o prelazu učenika iz nižeg u viši razred i izdavanju svedočanstava, koji je usvojilo nastavničko veće, a sa kojim je upoznat osnivač škole. Pravilnik se šalje na uvid Komisiji saveza i pokrajina za škole u inostranstvu.
7. OMETANJE REDA U ŠKOLI I MERE KOJE SE PREDUZIMAJU
Život u školi i nastava zahtevaju određeni red, koji omogućava ostvarenje obrazovnog procesa. Prema učeniku se mogu primeniti disciplinske mere u slučaju kada namerno povredi pravne forme ili za njegovu školu važeće pravilnike. Disciplinske mere treba preduzimati samo u slučajevima kada je to neohodno za nastavno-vaspitni rad ili radi zaštite umešanih lica i stvari.
U vaspitne zadatke svakog nastavnika spada i obaveza da se učenicima pojasni smisao i neophodnost regulativa, čime bi se doprinelo da prihvate Pravilnik o radu škole i da u skladu sa njim postupaju.
Disciplinske mere treba da se primenjuju sa pedagoškim ciljem da se kod učenika osnaži socijalna odgovornost, zbog čega su sastavni deo vaspitnog zadataka škole i njene pedagoške odgovornosti prema svakom pojedinačnom učeniku.
Vaspitne mere imaju prednost nad disciplinskim merama i shodno tome ih u odgovarajućem odnosu prema povodu treba primenjivati. Nastavničko veće sastavlja katalog primerenih vaspitnih i disciplinskih mera koji važi za celu školu. Potencijalne vaspitne i disciplinske mere navedene su u prilogu broj 2.
Kolektivne mere kažnjavanja, telesna kažnjavanja ili druge mere kažnjavanja, koje vređaju ljudsko dostojanstvo, nisu dopuštene.
8. OBAVEZA NADZORA I ODGOVORNOST ŠKOLE
Obaveza nadzora
Škola je u obavezi da vrši nadzor učenika u toku nastave, odmora i slobodnih časova, tokom učešća u drugim školskim aktivnostima, kao i u odgovarajućem vremenskom intervalu pre i posle nastave.
Škola je u obavezi da vrši nadzor učenika u toku nastave, odmora i slobodnih časova, tokom učešća u drugim školskim aktivnostima, kao i u odgovarajućem vremenskom intervalu pre i posle nastave.
Učenici su dužni da se pridržavaju uputstava dobijenih od ovih lica.
Osiguranje učenika i odgovornost
Prilikom upisa osnivač škole osigurava učenike od posledica nezgoda, koje mogu da se dogode na putu do škole i nazad, za vreme nastave, kao i prilikom učešća u školskim aktivnostima. Roditelji dobijaju informacije o uslovima osiguranja.
Za predmete od vrednosti koje učenici donose u školu ne može se preuzeti odgovornost
9. ZDRAVSTVENA NEGA U ŠKOLI
Škola preduzima mere kako bi u svom domenu obezbedila zdravstvenu negu. Roditelji i učenici moraju da se pridržavaju odgovarajućih instrukcija škole. Ukoliko se kod učenika ili u njihovom domu pojave zarazne bolesti, o tome se neodložno mora obavestiti direktor škole. Direktor preduzima sve potrebne mere pridržavajući se propisa lokalnih zdravstvenih vlasti.
10. ŠKOLSKA GODINA, ŠKOLSKI IZLETI
Školska godina
Školska godina traje od septembra do avgusta. Kalendar raspusta škole, kao i ostale nenastavne dane utvrđuje direktor škole u saglasnosti sa osnivačem škole, a o tome se roditelji blagovremeno obaveštvaju. Prilikom utvrđivanja plana raspusta uzimaju se u obzir propisi zemlje u kojoj škola ima svoje sedište, kao i standardi koji važe u Nemačkoj.
Školski izleti
Škola donosi uredbe o školskim izletima i ekskurzijama koje odobrava direktor i koje se proglašavaju školskim manifestacijama. Radi njihovog sprovođenja prethodno moraju da se reše pitanja odgovornosti i nadzora.
11. ODREDBE O PUNOLETNIM UČENICIMA
Škola je u mogućnosti da za punoletne učenike u okviru Pravilnika o radu škole donese posebne uredbe, a naročito ako je to predviđeno odredbama zemlje u kojoj škola ima svoje sedište.
Škola polazi od toga da roditelji imaju pravo da postupaju u ime punoletnih učenika, osim ako se punoletni učenik tome izričito ne protivi. U tom slučaju Pravilnik o radu škole, koji su roditelji prihvatili, mora ponovo svojim potpisom da prizna učenik koji je postao punoletan.
12. POSTUPANJE PO PRIGOVORIMA I ŽALBAMA
Odluke nadležnih veća u vezi sa prelaskom učenika iz nižeg u viši razred i prilikom donošenja disciplinskih mera principijelno su interne stvari škole. Sa prigovorima i žalbama škola postupa u vlastitoj nadležnosti. Na osnovu molbe roditelja osnivač škole utvrđuje postupak po kojem se vrši provera odluke direktora ili nadležnih veća. Pošto se ovde pre svega radi o pedagoškim temama, o žalbi po pravilu odlučuje direktor ili nadležno veće.
13. ZAVRŠNA ODREDBA
Gornje smernice stupaju na snagu danom donošenja rešenja.
PRILOG 1
OCENJIVANJE USPEHA, DOKUMENTOVANJE USPEHA, VARANJE
Ocenjivanje uspeha kao pedagoški zadatak
Ocenjivanje uspeha je pedagoški zadatak. Škola podstiče učenike da se upoznaju sa zahtevima nastavnog plana, načinom utvrđivanja i ocenjivanja njihovog uspeha, kao i da uvide njihovu neophodnost.
Uspeh se u prvom redu utvrđuje prema stepenu u kome su ispunjeni nastavni kriterijumi. Pored toga se pre svega u nižim razredima gimnazije (sekundarni nivo I) (5―10. razred) pri ocenjivanju vrednuju i odnos pojedinca prema grupi u kojoj je uspeh postignut, individualni napredak učenika u procesu učenja, kao i njegova aktivnost.
Ocenjivanje uspeha pomaže učeniku da prepozna svoj trenutni uspeh i da ga uporedi sa svojim uspehom iz drugih predmeta. Ono omogućuje nastavniku da proveri uspešnost svoje nastave, što će pri daljem planiranju nastave uzimati u obzir.
Sistem ocenjivanja i bodovanja
Ukoliko škola nije u obavezi da se pridržava pravila zemlje u kojoj ima sedište, uspeh učenika se ocenjuje po šestostepenom sistemu ocenjivanja, i to: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan, slab ili nedovoljan; ocene su definisane na sledeći način:
odličan | 1 | uspeh koji zadovoljava kriterijume u posebnoj meri |
vrlo dobar | 2 | uspeh koji u potpunosti zadovoljava kriterijume |
dobar | 3 | uspeh koji u potpunosti zadovoljava kriterijume |
dovoljan | 4 | uspeh koji pokazuje nedostatke, ali u celini još zadovoljava postavljene kriterijume |
slab | 5 | uspeh koji ne zadovoljava postavljene kriterijume, ali ukazuje na to da učenik raspolaže osnovnim znanjima i da se postojeće praznine u znanju mogu ispuniti u dogledno vreme |
nedovoljan | 6 | uspeh koji ne zadovoljava postavljene kriterijume i koji pokazuje praznine čak i u osnovnom znanju, za koje se ne može očekivati da se popune u dogledno vreme |
Pojam „kriterijumi“ se u definicijama odnosi na obim znanja, samostalnu i korektnu primenu znanja, kao i na način njihovog prezentovanja.
U reformisanim višim razredima gimnazije (11―12. razred) pored sistema ocenjivanja primenjuje se i sistem bodovanja. Za pretvaranje šestostepenog sistema ocenjivanja u petnaestostepeni bodovni sistem važi sledeći ključ:
15 | 14 | 13 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 1 |
12 | 11 | 10 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 2 |
9 | 8 | 7 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 3 |
6 | 5 | 4 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 4 |
3 | 2 | 1 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 5 |
0 | bodova u zavisnosti od tendencije ocene | ocena 6 |
Usmena provera uspeha
Pri izradi nastavnog gradiva i obezbeđenja rezultata nastave svi usmeni oblici rada, kao i pismeni, imaju vlastitu težinu. Pri ocenjivanju uspeha u adekvatnoj meri treba uzeti u obzir i usmene provere znanja.
Detalje utvrđuje nastavničko veće.
Pismena provera uspeha
Pismene provere uspeha (pismeni zadaci, pismene provere znanja i ostali pismeni radovi) ravnomerno se raspoređuju tokom cele školske godine u zavisnosti od dinamike nastavnog procesa. One odgovaraju kriterijumima nastavnog plana, proizilaze iz nastave i ne sadrže nikakvo veštačko gomilanje težine zadatak.
Nastavničko veće utvrđuje broj pismenih zadataka iz pojedinačnih predmeta u toku školske godine uzimajući pritom u obzir nastavni plan i broj nastavnih časova za određeni predmet.
Broj pismenih zadataka se učenicima saopštava na početku školske godine. U pripremnoj fazi predmetni nastavnici međusobno usaglašavaju termine pismenih zadataka.
Pismeni i kontrolni zadaci se po pravilu unapred najavljuju. Detalje utvrđuje nastavničko veće.
U slučaju da trećina učenika ne postigne dovoljan uspeh, direktor škole po obavljenim konsultacijama sa predmetnim nastavnikom odlučuje da li će pismeni zadatak biti ocenjen ili poništen.
Informacije u vezi sa stepenima gimnazijskog obrazovanja
U nižim (5―7. razred) i srednijm razredima gimnazije (8―10. razred) nastavnik ima pravo da zahteva naknadnu izradu propuštenog pismenog rada ili ponavljanje pismenog rada ukoliko ne postoji druga mogućnost da se objektivno oceni uspeh.
Ukoliko učenici viših razreda (11―12. razred) gimnazije propuste izradu pismenog rada bez opravdanog razloga, pri utvrđivanju konačne ocene taj segment se ocenjuje nedovoljnom ocenom. U slučaju izostanaka, na koje učenici ne mogu da utiču, treba im pružiti mogućnost da pismeni rad naknadno izrade. U slučaju bolesti može se zahtevati lekarsko uverenje.
Varanje tokom pismene provere znanja
U slučaju da učenik vara, pokuša da vara ili pomaže drugome da vara, dežurni, odn. predmetni nastavnik odlučuje o ogovarajućoj meri, vodeći računa o tome da mera bude adekvatna.
Iz razloga uporedivosti nastavničko veće sastavlja pedagoška načela i regulative koje se primenjuju u slučaju varanja ili pokušajima varanja.
Mere koje dolaze u obzir:
- opomena i pretnja sledeće disciplinske mere: prekid izrade pismenog rada i davanje ocene „nedovoljan“;
- trenutan prekid izrade pismenog rada i davanje ocene „nedovoljan”;
- kod prepoznatljivih plagijata iz izvora koji se ne navode, ti delovi mogu biti poništeni i ocenjeni sa nula bodova, i zbrajaće se kod davanja ukupne ocene;
- kod teškoh obmana ili pokušaja obmane, uprava škole može da odredi druge disciplinske mere.
Odredbe u pravilnicima o ispitima u vezi sa varanjem ostaju netaknute..
PRILOG 2
MOGUĆE VASPITNE I DISCIPLINSKE MERE
Vaspitne mere mogu da budu:
- usmeni ukor
- opširan razgovor sa učenikom odn. njegovim roditeljima
- davanje posebnih zadataka koji su prikladni da učenik uvidi svoje neprimereno ponašanje.
- upis u dnevnik
- pismena opomena koja se šalje roditeljima
- pismena opomena sa popravnim pismenim zadatkom
Kao disciplinske mere u obzir dolaze:
- pismeni ukor
- pretnja privremenim isključenjem sa nastave ili sa drugih školskih manifestacija
- isključenje sa pojedinih školskih manifestacija
- privremeno isključenje sa nastave (preporuka: maksimalno 12 školskih dana)
- pretnja isključenjem iz škole
- isključenje iz škole.
Pre donošenja odluke o disciplinskoj meri daje se mogućnost učeniku (a pri merama pod brojem 8 do 12 i nastavniku po njegovom izboru i roditeljima) da iznese svoje mišljenje.
Odluku o disciplinskim merama navedenim pod brojem 1 do 7 donosi svaki nastavnik individualno, pod brojem 8 odeljenjsko odn. razredno veće, pod brojem 9 i 10 nastavničko veće, pod brojevima 9 i 10 disciplinska komisija odn. veće nastavnika osnovne škole, pod brojem 11 i 12 nastavničko veće.
Disciplinska komisija ima svoj pravilnik.
Sve navedene mere, sem onih pod brojem 1 do 4, evidentiraju se u dosijeu i saopštavaju roditeljim.
Prilog 2 je nastavničko veće izmenilo 27.10.2011. godine, a od 29.06.2012. godine uz saglasnost osnivača škole stupio je na snagu.
Prilog 2 je nastavničko veće izmenilo 03.06.2015. godine, a od 24.06.2015. godine uz saglasnost osnivača škole stupio je na snagu.